Šta pokazuje ultrazvuk srca i kada se preporučuje pregled?
Ultrazvuk srca, poznat i kao ehokardiografija ili EHO srca, jedna je od najvažnijih dijagnostičkih metoda u kardiologiji. Ovaj pregled omogućava detaljan prikaz strukture i funkcije srca bez zračenja i potpuno je bezbolan za pacijenta.
Pomoću ultrazvuka srca lekar može proceniti rad srčanog mišića, stanje srčanih zalistaka, veličinu srčanih šupljina i protok krvi kroz srce. Upravo zbog toga ultrazvuk srca predstavlja nezaobilazan deo dijagnostike brojnih kardiovaskularnih oboljenja.
Šta je ultrazvuk srca?
Ultrazvuk srca koristi zvučne talase visoke frekvencije kako bi se dobila slika srca u realnom vremenu. Tokom pregleda lekar može detaljno da prati rad srčanog mišića, otvaranje i zatvaranje zalistaka, protok krvi kroz srce, kao i funkciju leve i desne srčane komore. Pregled je potpuno bezbedan i može se ponavljati više puta bez ikakvog rizika po zdravlje pacijenta.
Kada se preporučuje ultrazvuk srca?
Kardiolog može preporučiti ultrazvuk srca ukoliko postoje simptomi ili nalazi koji ukazuju na moguće srčane probleme. Najčešće se radi kod pacijenata koji imaju bol u grudima, osećaj preskakanja srca, ubrzan ili nepravilan rad srca, kratak dah, povišen krvni pritisak ili otežano podnošenje fizičkog napora. Pregled se često savetuje i osobama koje imaju vrtoglavice, gubitke svesti, oticanje nogu ili šum na srcu koji je otkriven tokom pregleda.
Pored postavljanja dijagnoze, ultrazvuk srca se koristi i za redovne kontrole pacijenata koji već imaju neko kardiološko oboljenje.
Šta sve može da pokaže ultrazvuk srca?
Ultrazvuk srca pruža veliki broj važnih informacija o radu srca i njegovim strukturama.
Procena rada srčanog mišića
Jedna od najvažnijih stvari koje ultrazvuk pokazuje jeste sposobnost srca da pumpa krv kroz organizam. Na osnovu pregleda lekar može proceniti funkciju leve i desne komore, kao i eventualno postojanje oslabljenog rada srca. Takođe se mogu uočiti posledice prethodnog infarkta ili druga oštećenja srčanog mišića.
Stanje srčanih zalistaka
Srčani zalisci imaju ključnu ulogu u pravilnom protoku krvi. Ultrazvuk omogućava detaljnu procenu njihovog rada i može otkriti suženje zalistaka, njihovo propuštanje, kalcifikacije ili urođene anomalije. Pravovremeno otkrivanje ovih promena omogućava adekvatno praćenje i planiranje lečenja.
Veličina srčanih šupljina
Pregledom se precizno mere dimenzije srčanih komora i pretkomora. Povećanje pojedinih srčanih šupljina može biti posledica dugotrajnog povišenog krvnog pritiska ili određenih bolesti srca, pa ove informacije imaju veliki značaj u proceni ukupnog kardiovaskularnog stanja pacijenta.
Procena protoka krvi kroz srce
Savremeni Color Doppler ultrazvuk omogućava procenu protoka krvi kroz srce i krvne sudove. Na osnovu ovih podataka lekar može da uoči poremećaje protoka krvi, vraćanje krvi kroz zaliske, povećane pritiske u određenim delovima srca i druge funkcionalne poremećaje koji mogu zahtevati dalje praćenje ili terapiju.
Urođene srčane mane
Kod dece i odraslih ultrazvuk srca može pomoći u otkrivanju urođenih srčanih mana, kao što su defekti srčanih pregrada, anomalije zalistaka ili drugi poremećaji razvoja srca. Zbog toga se ehokardiografija često koristi i u pedijatrijskoj kardiologiji.
Kako izgleda pregled?
Pregled se obavlja u ležećem položaju. Kardiolog nanosi gel na grudni koš i pomoću ultrazvučne sonde pregleda srce iz različitih uglova. Tokom pregleda pacijent normalno diše i prati uputstva lekara.
Ultrazvuk srca je potpuno bezbolan, neinvazivan i ne koristi zračenje. Nakon završetka pregleda nije potreban nikakav oporavak i pacijent se odmah može vratiti svakodnevnim aktivnostima.
Koliko traje ultrazvuk srca?
Trajanje pregleda zavisi od razloga dolaska i složenosti nalaza, ali u najvećem broju slučajeva traje između 20 i 40 minuta. Nakon pregleda lekar analizira nalaz i daje preporuke za dalje praćenje ili eventualno dodatnu dijagnostiku.
Da li je potrebna posebna priprema?
Za standardni ultrazvuk srca uglavnom nije potrebna posebna priprema. Preporučuje se da pacijent ponese prethodnu medicinsku dokumentaciju, ranije EKG nalaze ili prethodne ultrazvučne preglede ukoliko ih poseduje, kako bi lekar imao potpuniji uvid u zdravstveno stanje.